U četvrtak, 14. studenog 2024. u Pazinu u organizaciji Udruge pčelara „Lipa“ i tvrtke „Biotechnicon“ d.o.o. iz Splita održana je prezentacija pod naslovom „Uloga certifikacije proizvoda Istarski med/Istrski med ZOI“ kojoj je prisustvovalo tridesetak pčelara, pročelnik Odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodoprivredu županije Istarske Ecio Pincan, i gosti iz hrvatskog i slovenskog dijela Istre.

Predsjednik Udruge pčelara „Lipa“ Tonči Ferenčić pozdravio je sve nazočne i podsjetio na obaveze koje stoje pred pčelarima (Godišnja dojava pčelinjih zajednica i Godišnja dojava proizvodnih pokazatelja pčelinjaka), trenutnim aktivnostima Udruge (tečaj senzorske analitike), događajima koji slijede u prosincu (obilježavanje Dana svetog Ambrozija), kao i onima koje se tek planiraju (Dani meda 2025., Pčelarska škola). Nakon uvoda pčelarima i gostima sa par riječi se obratio županijski pročelnik za poljoprivredu Ecio Pincan koji je dao punu podršku ovom projektu, podsjetivši na potpore kroz Mjeru 3.4. Poticanje pčelarske proizvodnje što potvrđuje važnost poljoprivrede i ruralnog razvoja na području Istarske županije. Potom je riječ uzeo Ranko Anđelini, bivši predsjednik UP „Lipa“ i jedan od inicijatora certifikacije Istarskog meda koji su u suradnji sa čelnicima drugih strukovnih organizacija iz Istre, Slovenskog primorja i Liburnije nakon mnogo uloženog vremena i truda u stručnom i u organizacijskom smislu nakon gotovo devet godina uspjeli Istarski med dovesti do Europske zaštićene oznake izvornosti.

Zaštićenu oznaku izvornosti na razini Republike Hrvatske i prekogranično s Republikom Slovenijom Istarski je med napokon dobio u travnju 2020. godine. Zaštićeno je sedam vrsta meda: bagrem, kadulja, kesten, lipa, vrisak, cvjetni med i bjelogorična medljika. Područje zaštite je cijela Istra, slovenski i hrvatski dio, Liburnija i otoci Cres i Lošinj s pripadajućim manjim otocima. 5. srpnja 2024. godine „Istarski med“ / „Istrski med“ dobiva i Europsku zaštićenu oznaku izvornosti, čime i službeno postaje 50.-ti hrvatski proizvod zaštićenog naziva u EU. Tvrtka „Biotechnicon“ d.o.o. iz Splita koja je delegirano tijelo za certifikaciju Istarskog meda dugi se niz godina bavi stručnom podrškom primarno malih i srednjih poduzetnika u prehrambenom sektoru i poljoprivredi, stvarajući preduvjete za njihovu konkurentnost, napredak i uspjeh, a jamstvo za sve navedeno je akreditacija po HRN EN 17065 kod Hrvatske akreditacijske agencije i stručan tim koji čine 14 agronoma i tehnologa, zaslužnih za certifikaciju 34 oznake.

Predstavnica centra „Biotechnicon“ ing. Dragana Milosavljević svojim je stručnim iskustvom pomogla pčelarima u razjašnjavanju najvažnijih pojmova u specifikaciji za „Istarski med/Istrski med“ u zakonodavnim okvirima, a u nastavku prezentacije i u fizikalno-kemijskom, melisopalinološkom i senzorskom pogledu. Objasnila je pojam certifikacije, koji su elementi tog postupka i naknade. U dijelu prezentacije o planu kontrole po vrstama meda od strane njihovog centra te samokontroli proizvođača, predavačica je ponovila više puta naglašavanu napomenu: ako bi pčelar iz Istre svoje pčele vozio na ispašu u Gorski Kotar ili Liku, med iz te serije ne bi se mogao zvati istarski. Isto važi i za med koji bi nastao ako bi neki pčelar izvan definiranog područja doveo svoje pčele na ispašu unutar područja definiranog Specifikacijom, a taj med vrcao i pakirao kod kuće. U nastavku je navela i druga pravila kojih se pčelar treba pridržavati u proizvodnji (npr. pčele se ne smije dohranjivati u vremenu dok nose med), te niz drugih odredbi s ciljem očuvanja posebnih svojstava i kvalitete meda koji se tradicionalno proizvodi u Istri. Analize meda moraju se vršiti u ovlaštenim i akreditiranim laboratorijima. U slučaju nesukladnosti kod monoflornih medova vezano za udio peludi, isti se mogu prekategorizirati u cvjetni med, ukoliko odgovara po ostalim zahtjevima za tu sortu meda.

Predavačica je naglasila da je ulazak u sustav dobrovoljan, no da bi proizvod mogao nositi atribut vrhunskog, onda to mora biti u svim svojim komponentama, što podrazumijeva i dodatne napore samog proizvođača, pa se objasnila zašto pčelari Istre moraju ustrajati na tome: na taj se način štiti proizvod od zlouporabe i narušavanja izvornog proizvoda, zaštićen se proizvod penje u višu cjenovnu kategoriju, proizvođaču rastu prihodi, doprinosi se održivom razvitku ruralnog područja, povećava se mogućnost izvoza, jača i turistička ponuda, čuva se lokalni, regionalni i nacionalni identitet, ali i prirodne vrijednosti tog kraja, a indirektno se smanjuje i odljev stanovništva iz naše regije, naglašavajući da je u svemu tome najvažnije da će korist sigurno imati i potrošači, jer će napokon biti sigurni što kupuju i konzumiraju.
Prezentaciju je zaključio Krešimir Juričić iz Udruge „Vinistra“ s par riječi o oznaci IQ – Istarska kvaliteta kao snažnoj alatki u poticanju razvoja i konkurentnosti subjekata Istarske županije.

Na kraju ćemo naglasiti još i to da istarsko pčelarstvo ne čine samo neposredni proizvođači, već i institucije: općine i gradovi, županijska tijela, institut za poljoprivredu i turizam, domovi zdravlja i bolnice, vrtići, škole, pučka učilišta, pa će se – ukoliko budu svi složno i kvalitetno radili na promidžbi novog brenda, kroz samozapošljavanje stvoriti čvrsti temelji za ostanak mladih u ovom sektoru i na taj način dugoročno dati snažan poticaj za održivi razvitak ove gospodarske grane i ruralnih područja u Istri i na Kvarneru, te očuvati njihov lokalni, regionalni i nacionalni identitet i prirodne vrijednosti.

TEKST/FOTO: Damir Gregurić, portal „Pčelina školica“