Povijest udruge

Pčelarsko društvo Pazin

Koncem 1970-tih godina među pčelarima Pazinštine počela je tinjati ideja o osnivanju pčelarskog društva. Pčelar, svojevremeni voditelj društva i promotor pčelarstva Egidio Marion, ponukao je mladog pčelara Željka Ravnića (rođen 1954.) na osnivanje društva. U dokumentaciji Udruge pčelara „Lipa“ Pazin nalazi se popis pčelara koji je 12. rujna 1978. sastavio Egidio Marion i kasnije ga predao Ravniću. Na popisu su imena 60 pčelara iz raznih krajeva Pazinštine, zapravo područja koje danas administrativno obuhvaćaju grad Pazin i općine Cerovlje, Gračišće, Lupogav, Karojba, Motovun, Pićan, Sveti Petar u Šumi, Tinjan i Žminj.

Na tom su popisu: Ivan Jelovac (Hrvatini), Josip Jelovac (Jelovci), Ivan Radetić (Kringa), Severino Smolica (Tinjan), Egidio Marion (Pazin), Ivan Bon (Pazin), Antun Žagrić (Gajmovići), Mario Maretić Zabrežani), Gvido Matković (Motovunski Novaki), Anđelo Mikulić (Motovunski Novaki), Josip Bogdan Motovun), Matija Pilaj (Motovun), Tihomir Pilaj (Motovun), Darko Sinčić (Škropeti), Dušan Sinčić (Škropeti), Radivoj Mališa (Škropeti), Svetislav Pavlov (Pazin), Milan Medančić (Pazin), Ivan Mendiković Pejaki), Darko Belušić (Lindar) Vretenar (Jakomići), Drago Pužar (Pužari), Franjo Jeromela (Pićan), Riko Franjul (Sveti Petar u Šumi), Anđelo Vodopija (Sveti Petar u Šumi), Danilo Rimanić (Zarečje) Josip Drndić (Zarečje), Gvido Gržetić (Zarečje), Josip Ujčić (Cere), Stanko Kresina (Kuhari), Miro Ivančić (Stari Pazin), Manuel Mogorović (Grdoselo), Otavio Drndić (Grdoselo), Tilio Bašić (Buzet), Stanislav Počekaj (Roč), Petar Trdoslavić (Gologorica), Anton Uglješić (Gologorica), Franjo Šepuka (Pazinski Novaki), Franjo Ćus (Cerovlje), Rok Zajc (Gologorički Dol), Josip Urbančić (Borut), Zvonimir Ivić (Boljun), Josip Orbanić (Pucići), Mario Pilat (Karojba), Alojz Sergo (Dolenja Vas), Stanko Paulietić (Beram), Stojan Gortan (Beram), Ferdinand Brajković (Čipri), Alojz Belac (Podberam), Zvonko Baćac (Beram), Rudolf Ladavac (Ladavci), Joakim Jurčinović (Čerišnjevica), Franjo Baničić (Baničići), Josip Hrvatin (Bankovci), Ivan Brtonić (Brtonići), Alojz Matić (Pazin), Aleksije Koren (Katun Trviški), Vitomir Božić (Kaldir), Anton Ančić (Pazin) i Boris Vuković (Boljun).

Na temelju ovog, Marionovog, popisa pčelara sazvana je dvije godine kasnije osnivačka skupština. Kako bi u društvo organizirao pčelare Pazinštine Ravnić se obratio Dubravki Popović – Pletikos, koja je u Komitetu za privredu Skupštine općine Pazin bila zadužena za poljoprivredu. Potražio je i pomoć već iskusnog pčelara Gvida Gržetića iz Zarečja. Inicijativni odbor u sastavu Željko Ravnić, Dubravka Popović – Pletikos i Gvido Gržetić sastao se 20. studenog 1980. kada je dogovoreno osnivanje pčelarskog društva. Osnivačka skupština „Pčelarskog društva Pazin“ održana je 15. ožujka 1981. u velikoj vijećnici Skupštine općina Pazin. Na njoj je Željko Ravnić izabran za predsjednika, a Dubravki Popović – Pletikos povjerena je dužnost tajnika.

Na skupštini je prihvaćen program rada Pčelarskog društva Pazin za 1981. U njemu se ističe sastavljanje popisa pčelara na području Općine Pazin, promidžba i omasovljavanje Pčelarskog društva Pazin, uključujući učlanjivanje radnih organizacija i radnih zajednica, zapravo poduzeća koje surađuju s pčelarima.
Pomlađivanje Društva mladima kroz slobodne aktivnosti u osnovnim školama, informiranje pčelara (bili oni članovi pčelarskog društva ili ne), te o obaveznom slanju uzoraka pčela na veterinarski pregled. Pregled svih košnica i povezivanje s veterinarskom službom. Održavanje predavanja, prikazivanje edukativnih filmova, organiziranje tečajeva i razmjenjivanje iskustava. Organizacija izleta i posjeta naprednim pčelarima iz drugih općina. Suradnja s pčelarskim društvima Zajednice općina Rijeka i Pčelarskim savezom SR Hrvatske. Suradnja s privrednim pčelarskim organizacijama, kao što su Pčelarska centrala Zagreb i Medex – Ljubljana, uz mogućnost kooperacije, plasmana proizvoda, nabave pčelarskih potrepština i kreditiranje razvitka pčelinjaka. Suradnja sa Šumarijom, poljoprivrednim i nadležnim službama u lokalnoj upravi. Pazinski pčelari su na osnivačkoj sjednici svog novog društva zatražili od nadležnih tijela Općine Pazin da se primjene i poštuju odredbe „Zakona o mjerama za unapređenje stočarstva i pčelarstva“, koje se odnose na pčelare iz drugih krajeva koji doseljavaju svoje pčele na pašu na područje Općine Pazin, kako bi se ovdašnja pčelinja društva zaštitila od zaraznih bolesti. Zalagat će se za širenje medonosnog bilja i za zaštitu životne sredine i surađivati s drugim društvenim organizacijama (Lovačkim društvom „Vepar“, Sportsko ribolovnim društvo „Pazinčica“). Zatražili su i materijalnu pomoć za rad društva od Općine, privrednih i neprivrednih organizacija, te prostorije za rad društva. „U početku ćemo naći privremeno rješenje“, zaključili su pčelari na osnivačkoj skupštini. Nažalost to je privremeno rješenje potrajalo do danas, punih 30 godina.

Pčelarsko društvo Pazin održalo je 19. lipnja 1981. sastanak na kojem je razmatrana nabava šećera za jesensko prihranjivanje pčelinjih društava. Na sastanku je zaključeno kako će se društvo obratiti Radnoj organizaciji „Istracommerce“, u to vrijeme pazinskom trgovačkom poduzeću, radi nabave šećera. Uz to iz ovog dokumenta doznajemo kako društvo ima 75 članova koji raspolažu s oko 1.250 košnica. Stoga je potrebno nabaviti 2.500 do 10.000 kilograma šećera, jer je svakom pčelaru po košnici potrebno od dva do osam kilograma šećera.

Društvena organizacija pčelara „Lipa“ Pazin

Na temelju Zakona o društvenim organizacijama i udruženjima građana Pčelarsko društvo Pazin promijenilo je naziv u Društvena organizacija pčelara “Lipa” Pazin, na skupštini održanoj 26. veljače 1984. pod predsjedanjem Ivana Mendikovića. Od osnutka 1981. predsjednik društva pazinskih pčelara bio je Željko Ravnić. On je nakon skupštine održane 27. veljače 1987. sastavio izvješće u kojem piše: „Društvena organizacija pčelara Lipa Pazin održala je redovnu godišnju skupštinu sedmu po redu. Skupština je održana u Spomen domu sjedinjenja i slobode u Pazinu. Na skupštini je izabrano novo predsjedništvo u nešto izmijenjenom sastavu u odnosu na prethodno. Izabrani su novi članovi koji će nadamo se pomoći da naše društvo brže i bolje savlada teškoće sa kojim se susreće. Za novog predsjednika izabran je dipl. ing. agronomije Ranko Anđelini. Na godišnjoj skupštini najviše je bilo govora o stanju pčelarstva na Pazinštini, a govorilo se i o stanju pčelarstva na području cijele Istre.

Konstatirano je da bi se u Pazinu srcu Istre moralo formirati jedno središte otkupno prodajnog karaktera u sklopu OOK Agrokop Pazin u suradnji s „Pčelarskim društvom Lipa Pazin“. To bi bilo potrebno ne samo za pčelare s Pazinštine nego i cijele Istre uključujući i Pulu. Tu inicijativu pozdravili su naši gosti iz Poreča i Pule i dali nam podršku u tim nastojanjima. Dosadašnjom opskrbom nismo bili u potpunosti zadovoljni. Otkup je vršen ali samo za med, tako da smo se za druge usluge morali obraćati izvan Istre kamo je tko stigao. Vjerujemo da ćemo vremenom i taj problem riješiti uz pomoć naše R. J. za pčelarstvo. Još ima problema s kojima se ovdašnji pčelari susreću, a to je trovanje pčela nekontroliranom zaštitom bilja (sjemenskih kultura), pesticidima i insekticidima. Istaknuto je da puno u tome mogu pomoći i sami pčelari upozoravajući kooperante, kombinate i individualne poljoprivrednike na opasnost od neorganiziranog tretiranja bilja.

Između ostalog naglašeno je da su pčelinjaci kod pojedinih pčelara zatrovani varozom, ali proizvodnja je u prosjeku ipak povećana zahvaljujući stručnim predavanjima koje organiziramo za članove našeg društva. Pažnju ne treba posvetiti samo varozi već i drugim bolestima koje se pojavljuju, a to je opaka bolest „američka gnjiloća“ pčelinjeg legla i nozemoza koja također podmuklo uništava naša društva. Otežavajuća okolnost je što malo koje društvo ima zaštitu ili patronat veterinarske stanice. Vjerujemo da će se i to pitanje riješiti zakonskim ili nekim drugim putem.

Naše pčelarsko društvo ima sekciju mladih pčelara u Osnovnoj školi Velog Jože Motovun koja svojim radom postiže zavidne rezultate, a prezentirali su ih i na godišnjoj skupštini. U planu je osnivanje ogranaka u susjednoj Mjesnoj zajednici Karojba. Od ove godine počet će s radom i pčelarska sekcija u Osnovnoj školi Vladimira Nazora Pazin gdje će također naše društvo imati patronat nad radom mladih pčelara“, izvijestio je Ravnić Mlade pčelare u Motovunu vodili su pčelar Tihomir Pilaj i ravnatelj tamošnje škole Vladimir Vugrinec. Upoznavanje mladih naraštajima s pčelarstvom i medom kao korisnom i ljekovitom namirnicom do danas je ostala konstanta pazinskih pčelara. Tako i danas često u vrtićima i školama diljem Pazinštine popularna predavanja održavaju najčešće pčelari Gvido Gržetić, Željko Ravnić, Ranko Anđelini, Vinko Dantinjana, Eđidio Benčić, Boris Hrvatin, Svetozar Janković i drugi.

Ovo izvješće Željka Ravnića oslikava aktivnosti kojima se Društvena organizacija pčelara “Lipa” Pazin bavila tijekom njegova mandata na čelu društva, prije nego što ga je 27. veljače 1987. prepustio Ranku Anđeliniju. Na hrvatskim je prostorima varoa prvi put utvrđena 1978., a ubrzo je zahvatila brojna pčelinja društva u mnogim našim krajevima. Stoga je razumljivo da su članovi Društvene organizacije pčelara “Lipa” Pazin najviše svojih zajedničkih druženja posvetili bolestima koje su napadale njihove pčelinjake. Osim Ravnićeva izvješća tomu je posvjedočio i pčelar Ferdinand Brajković.

Iz knjige: “Pčelarenje u našem kraju”