I pčelice i ptičice na svakoj grani s obje strane Učke znaju da su „Dani meda“ tradicionalna pčelarska manifestacija u Pazinu koja okuplja sve pčelare Istre, Rijeke i Kvarnera, a posljednjih godina i iz mnogo šireg područja, sve važnije proizvođače pčelarske opreme i ostalih potrepština, te velike i male sladokusce – potrošače pčelinjih prozvoda iz Pazina i okolice. Ovaj dvodnevni „istarski festival meda“ po 11.-ti put organizira PU „Lipa“ iz Pazina uz suorganizaciju LAG-a Središnja Istra i pokroviteljstvo Grada Pazina i Istarske županije. Ove godine na sajmu je izlagalo 115 izlagača, pa više nije potrebno ponavljati činjenicu da svako novo izdanje nosi i novi rekord, što dokazuje da su Pazinjani dobri domaćini i još bolji organizatori manifestacija ovog tipa. Prema riječima Ranka Anđelinija, predsjednika PU „Lipa“ i predsjednika organizacijskog odbora „Dana meda“ uskoro bi mogao i ovaj prostor (nova gradska sportska dvorana) postati premalen da primi sve zainteresirane za sudjelovanje, a organizatori razmišljaju i o mogućnosti da od iduće godine priredbu produlje za još jedan dan.

Na svečanosti otvorenja sve su prisutne pozdravili Renato Krulčić, pazinski gradonačelnik, Valter Flego, istarski župan i Ranko Anđelini u ime organizatora, a manifestaciju je otvorio Dalibor Janda, izaslanik ministra poljoprivrede Republike Hrvatske. U svojim su se govorima dotaknuli aktualnih tema u pčelarstvu na nacionalnoj razini i smjernicama za razvitak ove grane u županiji Istarskoj. Na sajmu su posjetitelji kao i na svim dosadašnjim izdanjima „Dana meda“ imali prigodu kušati najkvalitetniji med, ali i druge pčelinje proizvode, prehrambene pripravke i napitke na bazi meda, kozmetičke preparate, proizvode od voska, ali i druge autohtone prehrambene proizvode: od sira i kolača do kobasica i bakalara. U večernjim satima je održana svečana dodjela priznanja za najbolje ocijenjene vrste meda uz prigodni program (koji su uljepšali predivan glas Ive Gortan i zvuk gitare Roberta Maistera). Na ocjenjivanje kvalitete u sklopu 11.-tih „Dana meda“ bilo je prijavljeno 46 uzoraka istarskih proizvođača, koji su analizirani i ocjenjivani u Zavodu za ribarstvo, pčelarstvo i specijalnu zoologiju zagrebačkog Agronomskog fakulteta. Šampionom s maksimalnih 20 bodova proglašen je bagremov med pčelarice Biserka Benazić iz Zarečja kod Pazina, a 22 meda nagrađena su zlatnom medaljom, 17 srebrnom medaljom, a četiri brončanom medaljom, uz još dvije zlatne medalje izvan konkurencije za med istarskog proizvođača sa paša izvan granica ove županije. Između 23 zlatne medalje nagrađenih medova 9 je bagremovih, zatim 8 medljikovaca, 3 cvjetna meda, 2 od kadulje i 1 od kestena. Među zlatom nagrađenim pčelarima najuspješniji je bio Arduino Bubola (zlatno odličje za bagremov i kestenov med, te medljikovac), a u korak ga prate i kolege pčelari iz drugih krajeva Istre: Alen Benčić, OPG Štoković, Vinko Dantinjana, Boris Hrvatin, Darko Močibob, Željko Sirotić, Lorena Šestan, Davor Pahović, Lučano Melon, Marin Prodan, Darko Koren, Nikša Milinović, Ranko Haramija i Goran Gržetić. Ranko Anđelini je iskoristio ovu prigodu i u ime organizatora pohvalio Damira Gregurića iz Udruge pčelara Bujštine za doprinos u popularizaciji „Dana meda“ i promociji istarskog pčelarstva, posebno naglasivši da je fotografijama s foto-natječaja „Čuvajmo pčele“ njegove Udruge uljepšana i ova dvorana. Potom je nagovjestio prve korake u projektu zaštite izvornosti istarskog meda, a na njegove se riječi nadovezao Milan Antolović, pročelnik Upravnog odjela za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodoprivredu županije Istarske govoreći o strategiji razvoja pčelarstva u županiji i zadacima koji stoje pred strukovnim organizacijama i institucijama u skoroj budućnosti.

Nagrade su uručene i za najbolje dječje likovne i literarne radove na temu „Med – hrana, poslastica i lijek“. Za likovne radove u kategoriji razredne nastave nagrađen je rad „Eko stablo“ kojeg su zajedno izradili učenici PŠ Motovun OŠ „Vladimir Nazor“ u Pazinu. U kategoriji predmetne nastave prvu nagradu su osvojile Silvija Raulić, Ružica Marjanović i Monika Divković iz OŠ Kaštenjer u Puli za zajednički rad „Pčela – kraljica meda“. Za literarne radove nagrađene su Karla Levak iz Čepića iz OŠ Ivan Goran Kovačić iz Čepića u kategorije razredne nastave za pjesmu „Vridna čelica“, te u kategoriji predmetne nastave Ena Piglić iz OŠ Vladimira Nazora za pjesmu „Med“. Ove su mlade pjesnikinje čitale svoje stihove okupljenim pčelarima i uzvanicima, što je dodatno ispunilo dvoranu pozitivnim vibracijama.

Kao i svake godine sajam je popraćen bogatim i uvijek dobro posjećenim edukativnim programom. U petak je održano predavanje o korištenju meda u prehrani djece, namijenjeno medicinskim sestrama u dječjim vrtićima (predavači: Nives Brečević, dipl. ing. preh. teh. i Olga Dabović Rac, dr. med. spec. epidemiolog iz Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije) a subotnji edukativni program je otvorio Miran Gortan, dipl. ing. agr. voditelj Odsjeka HZPSS-a Istarske županije izlaganjem o financijskim mogućnostima za poticanje pčelarstva i proizvodnje meda. Izuzetno zanimljivo predavanje o proizvodnji mednih mješavina, propolisno-biljnih kapi i apisirupa održao je prof. dr. sc. Ibrahim Mujić sa Veleučilišta u Rijeci i autor knjige “Prerada meda i drugih pčelinjih proizvoda”. Nakon njega je prof. Drago Šubarić sa Prehrambeno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta u Osijeku održao predavanje s naslovom „Patvorenje i utvrđivanje patvorenja meda“ koje je imalo veliki odjek među publikom, podjednako među pčelarima i potrošačima pčelinjih proizvoda. Poseban gost – predavač i pčelar praktičar Ivan Atelšek iz Povira kod Sežane govorio je o svojoj tehnologiji pčelarenja kroz zgode i nezgode na „čebelnjaku“ pri Krasu u Sloveniji, kao i iskustvima u projektu kontrolirane zaštite kakvoće zemljopisnog porijekla Kraškog meda.

Puno govora o ovoj temi bilo je u formalnim i neformalnim susretima pčelara i predstavnika lokalne vlasti tijekom dva dana trajanja ove priredbe, a bit će i konkretnih poteza već od idućeg mjeseca. Nedavno je učinjen prvi korak u pravcu brendiranja istarskog meda koji je učinila PU „Lipa“ iz Pazina kao prvi nositelj ovog projekta, a Upravni odjel za poljoprivredu, šumarstvo, lovstvo, ribarstvo i vodoprivredu je odlučila i strategiju razvoja ove gospodarske grane na području Istre podići na jedan viši nivo, pa je u tom pravcu objavljena i radna verzija Studije o razvoju pčelarstva u županiji Istarskoj. Na njoj će se još raditi i to je jedan od prioritetnih zadataka pčelarskih organizacija u Istri. Činjenica da do sada istarski pčelari nisu imali krovnu organizaciju na županijskoj razini, već samo Koordinaciju pčelarskih udruga koja nije imala pravni legitimitet, pa se nisu ni mogle donositi strateške odluke, ponukala je najodgovornije po tom pitanju da se napokon založe za osnivanje Istarskog pčelarskog saveza koji bi u budućnosti trebao postati nositelj programa i projekata koji bi se kandidirali za državno ili europsko financiranje, a već od proljeća bi postao i nositeljem brendiranja istarskog meda. Cilj je zaštita oznakom izvornosti, a uz naziv „Istarski med“ dodala bi se i oznaka vrste meda. U taj je projekt od samog početka uključen Institut za poljoprivredu i turizam iz Poreča, a specifikacija bi trebala biti gotova do sredine 2017. godine. U županijskim planovima već se godinama spominje i Istarski pčelarski razvojni centar koji bi bio smješten u Cerovlju kako bi se pčelarima i potrošačima pčelinjih proizvoda u Istri napokon osigurao opremljeni laboratorij za analizu meda, ali i veterinarski nadzor, te koordinirana edukacija, iako je kroz Pčelarsku školu u Pazinu u 7 ciklusa kvalifikaciju postiglo preko 300 polaznika što je znatno doprinijelo pomlađivanju pčelarskog kadra, kao i povećanju ukupnog broja pčelara u Istri. Zaštićeni istarski med imat će deklaracije i oznake iz kojih će se jasno razaznati njegovo podrijetlo i kvaliteta, pa će i potrošači biti sigurniji što zapravo kupuju i konzumiraju. Zaštita istarskog meda i profesionalizacija ovog sektora istarskim bi pčelarima trebala pružiti i ekonomski izvjesnije uvjete proizvodnje i prodaje meda, a pošto bi se u Istarskom pčelarskom savezu evidentirali svi pčelari u županiji, bez obzira jesu li članovi područnih udruga ili ne, na taj način bi se osigurala i bolja zdravstvena zaštita pčela na Poluotoku. Savez bi trebao potaknuti i razvoj zadrugarstva na području Istre koje bi pokrenulo proizvodnju vlastitih matica, satnih osnova i pčelarske opreme, pa bi svoje mjesto u sklopu budućeg Pčelarskog centra u Cerovlju. našao i pogon za otkup i doradu svih pčelinjih proizvoda. U Studiji razvoja pčelarstva koju je izradio Poljoprivredni fakultet Sveučilišta u Osijeku stoji i inicijativa za pokretanjem studija pčelarstva, osnivanje pčelarske udruge na području Rovinjštine, jer tamo još ne postoji strukovna organizacija, kao i podizanje pčelarskog turizma u županiji na jednu višu razinu.
Puno je zadataka pred pčelarima i njihovim udrugama, odnosno Savezu, ali ako budu složni i uporni, te budu stručno i osmišljeno djelovali prema nadležnim institucijama, zaista nema razloga zašto ne bi uspjeli u realizaciji svojih glavnih projekta. Zato im treba pomoći idejama i potporom u bilo kom pogledu, a ne kočiti ih i nekritički ih osporavati. Za kraj bih samo istaknuo riječi potpore ovakvoj strategiji gospodina Milana Antolovića: „Istra danas broji oko 13.500 pčelinjih zajednica. Volio bih da u budućnosti bude bar po jedna košnica na svaki od 185.000 hektara poljoprivrednog zemljišta u Istri.“ A ja sam siguran da će „Dani meda“ i u budućnosti biti vjetar u leđa razvitku ove gospodarske grane u Istri na dobrobit svih u ovom sektoru, ali i bliskim granama, posebice turizmu kao najprihodovnijoj djelatnosti u regiji.

Damir Gregurić