U ponedjeljak, 6. ožujka 2017. Udruga pčelara Bujštine je ugostila svog kolegu i prijatelja, dugogodišnjeg profesionalnog pčelara iz Motovuna i aktivnog člana UP „Lipa“ iz Pazina, gospodina Vinka Dantinjanu. Predavanje pod naslovom „Pčelarenje u našem kraju“ održano je u Pučkom otvorenom učilištu Buje, a prisustvovalo su pčelari Bujštine, Pazinštine i Poreštine.

U svom se uvodu predavač dotakao projekta „Domaće od malih nogu“ o kojem je više govora bila na 12. Danima meda. Za ovaj hvalevrijedan projekt inicijatori i organizatori trebaju punu potporu svih proizvođača živežnih namirnica u Istri, što znači i pčelara, jer se prehrambene navike stiču u najranijoj dobi, a zajednička nam je želja da med i druge pčelinje proizvode djeca upoznaju i počnu redovno koristiti već u vrtiću. Osim toga, kako na mladima svijet ostaje, pa i ovaj naš pčelarski, u predškolskoj je dobi veoma važna i edukacija radi stvaranja novih generacija pčelara, ali i buđenja ekološke svijesti. Po mišljenju našeg kolege vezano za mlade pčelare i amatere – hobiste, važno je mentorstvo: svaki početnik bi morao proći praktični dio uz starijeg i iskusnijeg pčelara bar godinu dana. Taj će mentor nesebično prenijeti na njega svoje znanje i iskustvo, što će biti temelj za njihov daljnji napredak u ovoj struci. Kako je iza Vinka pola stoljeća pčelarenja, studijskih putovanja i razmjene iskustava s kolegama pčelarima, te znanstvenicima i drugim teoretičarima i praktičarima iz zemlje i inozemstva, mnogo pročitane literature i slušanja stručnih predavanja, slobodno možemo vjerovati njegovim sugestijama i više nego dobronamjernim savjetima. Iz svih tih kontakata Vinko je izlačio vlastite zaključke i naučeno primjenjivao u praksi na vlastitom pčelinjaku. Dokaz više su priznanja i medalje za vrhunsku kvalitetu meda osvojene na raznim takmičenjima širom naše zemlje i u okruženju. Evo nekih naglasaka s njegova predavanja.

Svi znamo da pčelinja zajednica predstavlja poseban skladan organizam čija snaga i produktivnost variraju od košnice do košnice. Dantinjana naglašava da pčelaru koji želi unaprijediti svoju proizvodnju nije bitan broj košnica, već broj jakih pčelinjih zajednica. Samo jake, zdrave i vitalne zajednice mogu oprašiti više biljaka, dati puno meda, odgojiti kvalitetno leglo i duže biti radno aktivno. Snaga pčelinje zajednice ovisi o paši, o broju pčela, njihovim nasljednim osobinama i kvaliteti matice. Važna stavka u podizanju i održavanju jakih pčelinjih zajednica je zdravstvena njega pčela koja velikim dijelom ovisi od pčelara. Zato borba protiov varooze i ostalih pčelinjih bolesti mora biti organizirana na visokoj razini. Vinko naglašava da zimsko tretiranje mora početi čin nestane legla (najbolje između 10. – 15. studenog) i nikako se ne smije preskakati, pa se onada opravdavati globalnim zatopljenjem ili nekom drugom isprikom za probleme u pčelinjaku.

U nastavku predavanja Vinko naglašava da je za visokoproduktivno i rentabilno pčelarstvo neophodna redovna zamjena starih i istrošenih matica mladim maticama iz provjerenog uzgoja, kao i razmjena rasplodnog materijala s drugim pčelinjacima koji nisu u srodstvu. Vinko se plaši da pčelarstvo u našoj županiji neće moći napredovati željenim tempom sve dok u Istri ne bude bar 2 uzgajivača matica (jedan na području „crvene“, a jedan na području „bijele“ Istre).
Da bi pčela uspješno prezimila, ona mora na vrijeme stvoriti masno potkožno tkivo, što znači da s prihranom moramo početi već od 15. srpnja, kada se treba izvršiti i tretiranje protiv varooze. U nastavku predavanja Vinko je par rečenica posvetio iskustvima kolega pčelara iz Francuske kojima je veliki problem azijski stršljen. Vinko je govorio i o problemima s pčelinjom pašom na bršljanu: ovaj med brzo kristalizira (u svega 3 – 4 dana), pa ga pčele već peti dan nije u stanju iskoristiti što može imati za posljedicu slabljenje zajednice.

Nakon izlaganja Vinka Dantinjane okupljenima se obratio i Ranko Anđelini, predsjednik UP „Lipa“ iz Pazina, upozorivši nas na problem s oksalnom kiselinom koju ne preporučuje koristiti pri dugotrajnim niskim temperaturama, jer umjesto pozitivnog učinka, desiti će se upravo suprotno. Na njegove se riječi nadovezao i Svetozar Janković, profesionalni pčelar iz Livada, spomenuvši da gubici pčela u Sloveniji na pojedinim pčelinjacima dosežu i do 50 % iako se radi o stručnim i iskusnim pčelarima, pa opreza nikad dovoljno.

FOTO/TEKST: Damir Gregurić